Energetska Arena , Beograd

6. Energetska Arena 2013.

Na 6. ENERGETSKOJ ARENI koja se održala u Beogradu, raspravljalo se o energetskoj politici Europske unije u okviru partnerstva unutar Europske zajednice te je zaključeno kako manji projekti posvećeni energetskoj infrastrukturi imaju više šansi za uspjeh od velikih energetskih projekata.

Na 6. ENERGETSKOJ ARENI okupili su se najviši politički dužnosnici i tvorci energetskih politika te stručnjaci koji su diskutirali o strategijama za postizanje ciljeva za očuvanje energetske sigurnosti, povećanje energetske efikasnosti i smanjenje rizika utjecaja na klimatske promjene.

Tako su se u sklopu arene održala dva okrugla stola; jedan na temu energetske strategije Europske unije i jugoistočne Europe te drugi na temu perspektive privatnog sektora u usklađivanju tržišta jugoistočne Europe s energetske politikom i strategijom EU.

U razgovorima, u sklopu arene, između ostalih sudjelovali su: Ivica Dačić, predsjednik Vlade Srbije; Zorana Mihajlović, predsjednica Ministarskog vijeća Energetske zajednice i ministrica energetike, razvoja i zaštite okoliša Srbije; Fabrizio Barbaso, zamjenik generalnog direktora za energetiku, generalna direkcija za energetiku, Europska komisija; Janez Kopač, direktor, Direkcija za energiju, Ministarstvo za infrastrukturu i prostor, Slovenija; Kiril Kravčenko, generalni direktor Naftne industrije Srbije; Daniela Bobeva, potpredsjednica Vlade Bugarske; Valeriu Lazar, zamjenik predsjednika Vlade i ministar gospodarstva Moldavije; Damian Gjiknuri, ministar gospodarstva, trgovine i energetike Albanije; Vladimir Kavarić, ministar gospodarstva Crne Gore; Valon Saraquini, ministar gospodarstva Republike Makedonije; Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Bosne i Hercegovine.
Diskusije su zaključene ključnim pitanjem koje se odnosi na potrebne financijske resurse koji su nužni kako bi se podržala odabrana energetska strategija, s obzirom na upitnu financijsku održivost projekta.

To je svakako, smatraju sudionici rasprave u sklopu održane Energetske Arene bitan fokus, o kojem će se nastaviti polemizirati na visokim nivoima donositelja odluka. Zaključeno je i kako je harmonizacija tržišta u jugoistočnoj Europi od velikog značaja, jer će ona omogućiti rast, razvoj te povećanje ukupne konkurentnosti energetskog sektora.

Fabrizio Barbaso, zamjenik generalnog direktora za energetiku, direkcije za energetiku Europske komisija tom je prilikom izjavio: “Energetska zajednica otvara europsko energetsko tržište van granica Europske unije. Kao rezultat ove odluke o otvaranju Europskog energetskog tržišta, milijuni ljudi u ovoj regiji dobivaju dodatna prava i zaštitu.

Kompanije mogu raditi u uvjetima veće transparentnosti. Uvjeti za investicije su poboljšane, ne samo zbog saznanja da investitori imaju pristup tržištu od deset ili čak 50 milijuna korisnika, već s mrežom od pola milijarde potrošača.”

Kiril Kravčenko, generalni direktor Naftne industrije Srbije je istakao: „Energetika je pokretačka snaga ekonomija u regiji budući da su osam od deset najvećih regionalnih kompanija iz ove industrije.

Iz energetike potječu i u ovaj sektor se slijevaju najveće investicije, kao i najveće uplate poreza u republičke budžete i kompanije iz tog sektora zapošljavaju najviše ljudi. Procjene su da je sektoru energetike na Balkanu potrebno do 60 milijardi eura investicija do 2030. godine što implicira kako će suradnja među zemljama regije biti još intenzivnija.

Mi možemo pomoći u integraciji i da ubrzamo ekonomski razvoj čak i u teškim makroekonomskim uvjetima. Po mom mišljenju, ova konferencija je jedan od instrumenata da se izgradi takav dijalog i da se istraže mogućnosti za nove zajedničke pristupe.“

Konferencija je uspješno zatvorena zaključcima od kojih se pokazalo kao ključnim da je daljnja harmonizacija energetskog tržišta iznimno važan jer samo ona može omogućiti cjelokupnoj regiji jugoistočne Europe rast i razvoj te će povećati njenu konkurentnost na globalnom tržištu.
Na održanoj konferenciji 6. Energetske Arene doneseni su sljedeći zaključci:

- Političari, kao i tvrtke, moraju obratiti više pažnje na krajnje potrošače energije i obične ljude – postupak donošenja odluka vezanih uz energetske politike bi trebao biti transparentan i otvoren za javnost.

- Poslovni sektor i investitori u energetski sektor traže stabilno i postojano zakonodavstvo koje će osigurati dugoročne investicije.

- Usprkos ekonomskim problemima, obnovljivi izvori energije su relativno razvijeni u jugoistočnoj Europi, prema tome, regionalna strategija bi mogla biti nezavisna od EU.

- Postoji trajni i skromni rast u potražnji za rafiniranim energetskim proizvodima kojima podršku pružaju tekuće investicije u sektor rafinerija.

- S obzirom na financijsku održivost projekata obnovljive energije, postoji li dovoljno financijskih sredstava na raspolaganju za ulaganja u odabranu strategiju obnovljive energije?

- Manji projekti posvećeni energetskoj infrastrukturi imaju veće šanse za uspjeh od velikih projekata.

- Nakon 2020. godine, strategija za energetiku veći bi prioritet trebala dati energetskoj efikasnosti; kako bi ona sama po sebi postala privredna grana.

- Daljnja harmonizacija energetskog tržišta omogućit će cjelokupnoj regiji jugoistočne Europe rast i razvoj te će povećati njenu konkurentnost.



Izvor: suvremena.hr
Prijavite se za sajam

Međunarodni obrtnički i poduzetnički sajam u Celju 2018.

Prijavite se za sajam

OTVORENI SAJMOVI PRAVO DOBA i DENTEX