HGK

Sjednica Skupštine HGK: izglasani dokumenti financijskog poslovanja HGK i Plan rada za 2014. godinu

Na 4. sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore, 18. prosinca održanoj  u Vijećnici HGK, jednoglasno su izglasani dokumenti financijskog poslovanja HGK te Plan rada za 2014. godinu.

Na 4. sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore, 18. prosinca održanoj  u Vijećnici HGK, jednoglasno su izglasani dokumenti financijskog poslovanja HGK te Plan rada za 2014. godinu. U privremenom Planu poslovanja HGK za 2014. godinu planirano je smanjivanje prihoda za 21,22 posto. Ukidaju se doprinosi, a članarine se smanjuju linearno za 15 posto. Značajna su smanjenja troškova i na rashodovnoj strani: materijalna za 38 posto, a financijska za 30 posto. Strukturni prihodi HGK od 224 milijuna kuna u 2013. godini smanjuju se u 2014. na 176,8 milijuna kuna. Uzmu li se u obzir isključivo članarine i doprinosi (bez vlastitih i ostalih prihoda) iz 2013. godine, ukupno rasterećenje gospodarstva u 2014. iznosi 28 posto ili 55,65 milijuna kuna, istaknula je u svom izlaganju v.d. predsjednice HGK Sabina Škrtić.

O izmjenama i dopunama Statuta HGK i Poslovnika o radu Skupštine odlučivat će se na sljedećoj sjednici Skupštine koja će se održati sredinom siječnja 2014.  godine.  

Sabina Škrtić predložila je članovima Skupštine da se do kraja godine očituju na prijedlog Statuta te daju  mišljenja i kvalitetni  prijedlozi o predloženim izmjenama i dopunama te bi se 13. siječnja 2014. održala sjednica Nadzornog odbora i Upravnog odbora, a 15. siječnja Skupština HGK. Kako je istaknula, predsjednici komorskih udruženja te članovi Skupštine HGK nakon provedenih savjetovanja zaključili su, među ostalim, kako se s Komorom loše upravljalo, nije bilo dovoljno transparentnosti i kontrole, a nedovoljna je bila i usmjerenost prema javnosti. Stoga bi Komora trebala osnažiti edukacijske programe, a Skupština imati veći utjecaj na proces donošenja odluka.

Predložena je Platforma za transformaciju Komore s jasnim ciljevima i vizijama koja predviđa jačanje izravnih doprinosa, prepoznatljivosti hrvatskoga gospodarstva i stvaranje izvoznih prilika. Potrebno je unaprijediti model financiranja radi jačanja održivosti HGK na temelju izravnog doprinosa gospodarstvu, odnosno Komoru potaknuti da se financira vlastitim prihodima temeljem pružanja stručnih usluga gospodarstvu, a ne samo iz članarina gospodarsskih subjekata. Nužan je kontinuirani preustroj s ciljem zadovoljavanja konkretnih potreba hrvatskoga gospodarstva te jačanje operativnih internacionalnih kapaciteta kroz povezivanje s aktivnostima gospodarske diplomacije, istaknula je  Sabina Škrtić.

U statutarnim promjenama potrebno je ojačati Upravni odbor kojem se u nadležnost dodaje donošenje plana investicija i plana nabave za HGK. Upravnom se odboru daju ovlasti za odlučivanje o stjecanju, opterećenju ili otuđenju nekretnina i druge imovine ili sklapanju pravnih poslova čija pojedinačna vrijednost prelazi iznos od milijun kuna, odnosno od 300.000 do pet milijuna kuna. O vrijednostima iznad tih svota odlučivala bi Skupština HGK. Uvode se i kriteriji za izbor predsjednika Komore, koji bi svoj ugled i znanje stavio u korist hrvatskoga gospodarstva, kazala je Škrtić. Upravni odbor donosio bi odluku o raspisivanju izbora za predsjednika Komore najkasnije 60 dana prije isteka mandata predsjedniku, kojom određuje uvjete za izbor u skladu sa Statutom, rok u kojem se podnose kandidature, dokumentaciju koju je potrebno priložiti i drugo.

Predsjednik HGK bio bi volonter s najmanje 15 godina radnog iskustva te 10 godina na visokopozicioniranom poslovima, sa znanjem barem jednog stranog jezika. Prednost se daje leadership ulozi predsjednika Komore umjesto menadžment uloge. Uvodi se i funkcija izvršnog direktora Komore. Definicija strategije, ciljeva te provedbe prijedloga bit će u rukama onoga koga Skupština izabere za predsjednika HGK, napomenula je Škrtić dodavši kako je do sada pokrenut operativni te financijski preustroj HGK.

U operativnom preustroju, uz izmjene i dopune Statuta, priprema se i sistematizacija radnih mjesta, radi se na analizi strukture osoblja te smanjenja broja zaposlenih. Potrebno je utvrditi strateške ciljeve i okvir u srednjeročnom razdoblju do 2018. godine, kazala je Škrtić istaknuvši kako je cilj revidiranja modela financiranja smanjivanje prihoda iz članarina, a povećavanje prihoda planira se iz aktivnosti Komore u razdoblju od tri godine.

Određene su aktivnosti već započete, primjerice zatvaranje komorskih predstavništva u regiji, odlazak u mirovinu zaposlenika koji ispunjavaju uvjete, a uveo bi se i outsorsing pojedinih usluga. U kompletnom financijskom preustroju uvodi se interna revizijska kontrola, izgradnja izvještajnog sustava te upravljanje troškovima i imovinom. Rezultati analize očekuju se potkraj siječnja 2014., kazala je Škrtić.

U zaključku izlaganja istaknula je kako je Komori potrebna transparentnost u poslovanju i odlučivanju, veće uključivanje Skupštine u proces strateškog i operativnog odlučivanja,  jačanje izravnog utjecaja članica na aktivnosti HGK, jasno uvođenje leadership i mendžment uloge, jačanje uloge Upravnog odbora i utvrđivanje strateškog okvira za operativni i financijski preustroj.

O trendovima u hrvatskom gospodarstvu govorila je direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević-Matić. Istaknula je kako se, unatoč nastojanjima Vlade RH za poboljšanjem osnovnog poslovnog okruženja radi   povećanja gospodarskih aktivnosti te zapošljavanja, već petu godinu za redom smanjuje BDP-a, a ove se godine očekuje smanjenje za 0,9 posto. Nelikvidnost realnog sektora još je velika, a razina inflacije kreće se prema deflaciji pa kuna bilježi blagu deprecijaciju. Nema većeg poticanja gospodarskog rasta, proizvodnja je u padu, a također i osobna potrošnja, kao bitan dio BDP-a. Turizam je jedini sektor koji već tri godine bilježi uzlazne trendove. Robni izvoz je na niskoj razini te je ove godine pao za 5,3 posto, a uvoz je u padu 0,6 posto te se ostvaruje deficit od 5,5 milijardi eura. Zabrinjavajuća je i nezaposlenost, veća od 20 posto. Deficit proračuna se akumulira te prelazi 60 posto, što je Mastriški kriterij, a dug opće države na razini je od 85 posto. Rastom deficita sljedeće se godine ulazi u program tzv. Prekomjerenog deficita, stoga je fiskalna konsolidacija Vladin prioritet.Potrebno je povećati i investicije, koje u posljednje četiri godine iznose 5,3 milijarde eura te su smanjene za 60 posto, kao i konkurentnost, istaknula je Belošević-Matić.  
Prijavite se za sajam

Međunarodni obrtnički i poduzetnički sajam u Celju 2018.

Prijavite se za sajam

OTVORENI SAJMOVI PRAVO DOBA i DENTEX