UOZG

Usvojen Zakon o obrtu

Nakon javne rasprave koja je počela još u veljači Hrvatski sabor usvojio Zakon o obrtu sa 74 glasa "za", 18 "protiv" i 2 "suzdržana". Time je određen novi zakonski okvir za 82.000 obrtnika u Republici Hrvatskoj, među njima i za više od 8.000 članova Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Nakon javne rasprave koja je počela još u veljači Hrvatski sabor usvojio Zakon o obrtu sa 74 glasa "za", 18 "protiv" i 2 "suzdržana". Time je određen novi zakonski okvir za 82.000 obrtnika u Republici Hrvatskoj, među njima i za više od 8.000 članova Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Novim zakonom više neće moći biti provedena ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika na nekretnini za stanovanje nužnoj za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba obrtnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, odnosno na nekretnini za obavljanje samostalne djelatnosti koja je njegov glavni izvor sredstava za život.

Do sada nije bilo moguće prenijeti obrt na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi (primjerice kod odlaska obrtnika u mirovinu), a novim zakonom je to omogućeno.

Vlasnik obrta plaćat će doprinos za zapošljavanje i imat će pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti, u slučaju prestanka obrta odjavom ili po sili zakona.

Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori i dalje je obavezno, a članovima mogu postati također fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje iskažu interes. Članarina će se obračunavati prema jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta. Mjesečno ne može biti viša od 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak. S obzirom na to da je osnovni osobni odbitak trenutno 2200 kuna, obvezna članarina trenutno neće moći biti veća od 44 kune.

Omogućeno je obavljanja svih dopuštenih gospodarskih djelatnosti u smislu domaće radinosti i sporednog zanimanja. Tako umirovljenici koji žele biti aktivni i osigurati si dodatne prihode (najviše do 78.630 kuna) mogu također obavljati razne djelatnosti.

Članovi obitelji mogu pomagati u obrtu u prisutnosti i u odsutnosti obrtnika. Ako pomažu u odsutnosti obrtnika moraju udovoljiti svim traženim uvjetima obrazovanja kada se radi o vezanom obrtu, kao i posebnim zdravstvenim uvjetima propisanih posebnim zakonima.

Pravna osoba koja obavlja djelatnost na "obrtnički način" upisuje se u evidenciju pravnih osoba koje obavljaju obrt samo ako želi provoditi program naukovanja.

Strukovni kurikulum za stjecanje strukovnih kvalifikacija za vezane obrte donosi ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrt. Nakon uspješno završenog srednjeg obrazovanja učenik polaže pomoćnički ispit koji se provodi u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i srednje škole. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih nadležna je za provedbu postupka vanjskog vrednovanja pomoćničkog ispita.

Prema dosadašnjem zakonu fizičke osobe koje imaju završeno odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje mogle su 2 godine od dana upisa obrta u Obrtni registar obavljati vezani obrt bez obveze polaganja majstorskog ispita. Sada je to promijenjeno, obavljanje vezanih obrta moguće će je ako se položi majstorski ispit u roku od 3 godine.

Video snimka rasprave o Konačnom prijedlogu Zakona o obrtu dostupna je na stranicama Hrvatskog sabora, odnosno na http://itv.sabor.hr/video/default.aspx?TockaID=5984. Ako koristite Google Chrome možda ćete morati instalirati proširenje Windows Media Player za HTML5.

U prilogu je Konačni prijedlog Zakona o obrtu koji se tek neznatno razlikuje od onoga koji će biti uskoro objavljen u Narodnim novinama jer su gotovo svi amandmani odbijeni.
Prijavite se za sajam

Međunarodni obrtnički i poduzetnički sajam u Celju 2018.

Prijavite se za sajam

OTVORENI SAJMOVI PRAVO DOBA i DENTEX