Pčelarski sajam 2013., Bjelovar

Hrvatski pčelari spremi za Europsku uniju

Država je pčelarima lani osigurala 18 milijuna kuna, dvostruko više nego u 2011. godine, a toliki iznos predviđen je za ovu i za slijedeće dvije godine.

Kada se prije devet godina skupina pčelarskih entuzijasta Bjelovarsko-bilogorske županije okupila na 250 do 300 četvornih metara i izložilo svoje proizvede na sajamskom prostoru u Gudovcu malo je tko vjerovao da će Pčelarski sajam prerasti u respektabilnu manifestaciju – jedan je od najboljih specijaliziranih poljoprivrednih sajmova u Hrvatskoj i najveći sajam pčelarstva u regiji. „Tih smo godina išli u posjete pčelarskim sajmovima drugih zemalja i uvidjeli da to isto, i još bolje, možemo napraviti u Hrvatskoj. I uspjeli smo u tome“, kaže direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj. Ove godine okupilo se 120 pčelara iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine Finske, Francuske i Austrije, a sajamskim prostorom u dva dana prošlo je 7000 posjetitelja.

Ugostitelj Dario Musatač jedan je od najmlađih pčelara, a već je ovjenčan nagradama. Prošle godine na izložbi u Osijeku njegov bagremov med proglašen je šampionom, a nagrađeni su i medenjaci pripravljeni po bakinoj recepturi. Trenutno radi med bagrema, lipe i livade. “Početnik sam, hobista. Pčelarim tek tri godine, imam 30 košnica i proizvodim 600 kilograma meda, planiram se širiti i profesionalno baviti ovim poslom. Učio sam od mentora, starijeg i iskusnijeg pčelara, ali najviše naučim sam“, kaže Mustač. U Austriji početnicima država osigurava košnice i matice u vrijednosti od 300 eura pa svake godine imaju 300 pčelara više. Gotovo 90 posto ostaje u pčelarstvu, a neki se počnu baviti i profesionalno. „To je mjera koju bi mogla razmotriti i Hrvatska“, poručuje austrijski pčelar Wolfgang Messmer.

Austrija ima 25.000 pčelara, većinom hobisti koji imaju po petnaestak košnica. Unatoč razgranatosti proizvodnje ne uspiju dobiti dovoljno meda za domaće tržište pa uvoze 50 posto svojih potreba. Austrijanac godišnje potroši 1,5 kilograma meda što je iznad europskog prosjeka, a tamošnji pčelarski savez počeo je provoditi akciju za povećanje potrošnje. Messner u tome vidi šansu hrvatskih kolega. „Hrvatski pčelari s ovakvom kvalitetom i inovacijama, imaju velike prilike u Europskoj uniji koja godišnje uvozi 200 tisuća tona meda“; kaže Messmer. Da su naši pčelari spremni za Europsku uniji kao rijetko koja poljoprivredna djelatnosti govori i potpuno usklađeni Nacionalni pčelarski program kojeg imamo već ti godine.

Država je pčelarima lani osigurala 18 milijuna kuna, dvostruko više nego u 2011. godine, a toliki iznos predviđen je za ovu i za slijedeće dvije godine. Najviše novaca namijenjeno je zaštiti od bolesti te opremanju pčelinjaka i punionica. „Prepoznali smo pčelarstvo kao izuzetno važnu granu kojoj predstoji kvalitetno udruživanje u zadruge i klastere. Budućnost je u školovanju i edukaciji te osmišljanju i izradi kvalitetnih projekata zbog povlačenja sredstava iz Europske unije“, kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Zbog takvog odnosa prošle je godine zabilježen blagi porast broja pčelara i pčelinjih zajednica – trenutno 9000 registriranih pčelara raspolaže s 500.000 košnica. „Možda je tome malo doprinijela i recesija jer ljudi traže dodatne izvore prihoda. Veseli nas da ima više mladih koji posao nisu naslijedili“, objašnjava Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza dodavši kako u godinama koje dolaze treba zadržati postojeću kvalitetu te poraditi na dizajnu i plasmanu meda i pčelinjih proizvoda.
Prijavite se za sajam

Međunarodni obrtnički i poduzetnički sajam u Celju 2018.

Prijavite se za sajam

OTVORENI SAJMOVI PRAVO DOBA i DENTEX