Priča o domaćim pršutima Ante Madira

Na Grand Gourmetu gostovao je Ante Madir, izvršni direktor klastera Hrvatskog pršuta koji okuplja proizvođače pet regija, a brinu se o plasmanu i renomeu istarskog, krčkog, drniškog i dalmatinskog pršuta.

Uz pomoć chefa Željka Nevena Bremeca i ugostitelja Marija Pavića iz Rogoznice održao je edukaciju pod nazivom "Ponuda, prezentacija i posluživanje pršuta“.

Madir je istaknuo je kako je Hrvatska odmah iza Španjolske i Italije prva u Europi po broju zaštićenih vrsta pršuta. "Premda je naziv pršut preuzet od Talijana (prosciutto), tehnologija proizvodnje hrvatskih pršuta je autohtona i jedinstvena, prilagođena uvjetima osobitog klimatskog područja, ljudskog djelovanja i utjecaja više specifičnih čimbenika što je dovelo do krasne raznolikosti senzornih karakteristika. Tijekom vremena proizvodnja pršuta doživjela je promjene i poboljšanja s ciljem dobivanja ukusnog i atraktivnog, ali prvenstveno zdravstveno ispravnog proizvoda“, kazao je Madir.

Krčki pršut je zaštićen u EU još u 2015. godine kao prvi u Hrvatskoj, a Istarski, kako je kazao Madir, baštine dvije države jer slovenski dio Istre također ga smije proizvoditi ali tamošnji proizvođači sirovine moraju nabaviti u Hrvatskoj.

"Drniški pršut je po okusu gotovo isti kao i Dalmatinski, no, zaštićen je u EU pod ovom oznakom zahvaljujući dugoj tradiciji proizvodnje i jakom brendiranju još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U samoj specifikaciji postoje razlike, ali kad jedete Drniški i Dalmatinski rijetko ćete osjetiti razliku“,  rekao je Madir.

Dalmatinski pršut lani je zaštićen EU oznakom zemljopisnog podrijetla, koja onemogućava krivo deklariranje, ali i sankcioniranje onih proizvođača koji su svoj pršut nazivali dalmatinskim, a zapravo to nisu bili niti po kvaliteti, a niti načinu proizvodnje. To ime može nositi samo proizvod koji zadovoljava uvjete strogo propisane specifikacije potvrđene vrućim žigom na kojem su tri lava. Dalmatinski pršut mora biti dimljen i sušen na buri, bez kemijskih aditiva, konzervansa i bojila, a jedini dodatak mu je morska sol.

No, kako u Dalmaciji nije bilo zaštićene pasmine svinja, kazao je Madir, ovaj pršut nema oznaku izvornost, nego samo zaštitu zemljopisnog podrijetla.

Prijavite se za sajam

Međunarodni obrtnički i poduzetnički sajam u Celju 2018.

Prijavite se za sajam

OTVORENI SAJMOVI PRAVO DOBA i DENTEX