Udruga ruralnog turizma Hrvatske

Zaslužuje li seoski turizam biti dijelom zakona?

Udruga ruralnog turizma Hrvatske poziva sve zastupnike i zastupnice Hrvatskog sabora da podrže definiranje seoskog turizma u novom Zakonu o pružanju usluga u turizmu, čije se usvajanje očekuje do kraja tjedna.

Prihvaćanje amandmana dovelo bi do dugoočekivanog stavljanja seoskog turizma u ravnopravni status s ostalim oblicima turizma, čije su usluge definirane u Konačnom prijedlogu zakona (nautički, zdravstveni, kongresni, aktivni i pustolovni turizam).  Stoga u cilju informiranja javnosti, zastupnika i zastupnica o pozitivnim učincima naše inicijative donosimo

12 razloga za zakonsko definiranje seoskog turizma i ukidanje ograničenja

  1. Seoski turizam je poseban, vrlo specifičan oblik turizma koji ujedinjuje dvije strateški važne gospodarske grane – poljoprivredu i turizam;
  2. Seoski turizam se često miješa s drugim terminima kao što su ruralni i kontinentalni turizam. Seoski turizam je samo jedan od oblika turizma koji se odvija u ruralnom prostoru, na kontinentu kao i na obali, dok ostali oblici uključuju pustolovni, planinski, kulturni, zdravstveni, cikloturizam i dr. ;
  3. Seoski turizam direktno doprinosi ispunjenju tri od četiri temeljna cilja iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016-2020: ostvarivanju stabilnog i trajnog gospodarskog rasta; stvaranju novih i kvalitetnih radnih mjesta; i zaustavljanju iseljavanja i demografskoj obnovi;
  4. Seoski turizam omogućuje plasman vlastitih poljoprivrednih proizvoda s dodanom vrijednošću čime direktno utječe na povećanje prihoda u ruralnom prostoru, a time i prihoda lokalne zajednice i države;
  5. Seoski turizam omogućuje i potiče zapošljavanje u ruralnim krajevima i time zaustavlja iseljavanje;
  6. Zakonodavno definiranje konačno će dovesti do praćenja učinaka seoskog turizma kako bi se evidentirali pružatelji usluga, prihodi, broj noćenja i drugi važni statistički pokazatelji;  
  7. Definiranje seoskog turizma pomoći će u stvaranju hrvatskog modela seoskog turizma koji će uvažavati vlastite povijesne i kulturne specifičnosti te dosadašnji razvoj ovog oblika turizma;
  8. Definiranje seoskog turizma je temelj za početak promocije seoskog turizma od strane Hrvatske turističke zajednice;
  9. Objekti seoskog turizma predstavljaju nedovoljno iskorišten dragocjeni potencijal cjelogodišnjeg turizma u ruralnom prostoru;
  10. 700 - 1000 poslovnih subjekata koji generiraju prihode veće od milijarde kuna, preko 350 000 noćenja te  direktno i indirektno zapošljavaju preko 10 000 osoba zaslužuju imati svoje mjesto u hrvatskom zakonodavstvu;
  11. Seoski turizam nudi specifične turističke proizvode i usluge za koje je stvorio posebnu tržišnu nišu te prema tome nije konkurencija uslugama koje nude hotelijeri i ugostitelji. Stoga je nužno ukinuti sva ograničenja u broju gostiju/turista koji posjećuju ove objekte i poštovati principe slobodnog tržišta te prestati s podržavanjem interesa pojedinih turističkih i ugostiteljskih lobija; i
  12. Prošlo je više od 20 godina od osnivanja prvih objekata seoskog turizma u Republici Hrvatskoj. Svojim poslovnim rezultatima, brojem posjetitelja iz cijelog svijeta i brojnim priznanjima seoski turizam je zaslužio biti zakonski reguliran kao i drugi posebni oblici turizma. 

 

 

Prijavite se za sajam

Međunarodni obrtnički i poduzetnički sajam u Celju 2018.

Prijavite se za sajam

OTVORENI SAJMOVI PRAVO DOBA i DENTEX